Od 1953. godine HCK je poticatelj i organizator akcija dobrovoljnog davanja krvi te vodi brigu o darivateljima dok transfuzijske službe uzimaju, testiraju i obrađuju krv. U većini zemalja u svijetu ova je djelatnost povjerena Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže organizacija Crvenog križa na terenu, te velikog broja volontera što omogućuje NEPROFITNO prikupljanje krvi.

Društva Crvenog križa organiziraju akcije dobrovoljnog davanja krvi prema mjestima rada i prema mjestu stanovanja.

Dobrovoljni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćen.

Osnovna načela darivanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.

U svrhu kvalitetne i sigurne krvi WHO i IFRC (čiji je član i HCK), usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu. Dobrovoljni davatelji su nacionalno bogatstvo svake zemlje. Svojim humanim i nesebičnim činom daruju dragocjenu tekućinu s kojom mogu nekome spasiti život.

 

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi obilježava se 25. listopada. Tog datuma je 1953. godine u Željezari Sisak održana prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa.


DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI U GRADSKOM DRUŠTVU CRVENOG KRIŽA LUDBREG

 

1954. godine  GDCK Ludbreg tadašnjeg naziva Kotorski odbor Crvenog križa Ludbreg započeo je s akcijama dobrovoljnog darivanja krvi. Prva akcija održana je u Svetom Petru i obuhvaćala je mjesta Sv. Petar, Lunjkovec i Martinić. Da bi se potaknulo ljude na darivanje tadašnji predsjednik Feliks Pignar i tajnik Kata Brcković išli su od kuće do kuće i razgovarali s ljudima te ih potaknuli na dobrovoljno darivanje krvi.

Prvoj akciji se odazvalo 100-ak mještana gore navedenih sela. Na prvu akciju izašla je transfuzija iz Zagreba.

 

BROJ PRIKUPLJENIH DOZA

2018. godina: 1.300

2019. godina: 1.234

2020. godina: 1.105


PRAVA I POGODNOSTI DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U DRUŠTVU

 

• Visoka državna priznanja i odlikovanja – Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske ženama koje su 75 puta darovale krv i muškarcima koji su 100 puta darovali krv.

• Slobodan dan za darivanje krvi – sukladno čl. 65. st. 6. Zakona o radu (NN 149/09) radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama (određeno prema Kolektivnim ugovorima i Pravilnicima o radu).

• Oslobođenje od plaćanja participacije u troškovima zdravstvene zaštite – sukladno odredbama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona od dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, čl. 14.) davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci) odnosno s više od 25 davanja (žene) ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja participacije za zdravstvene usluge u cijelosti na teret Državnog proračuna.
• Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja – obuhvaća evidentirane darivatelje krvi za vrijeme dolaska i odlaska s mjesta darivanja krvi, te vrijeme provedeno na akciji darivanja krvi.

ŠTETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta tijekom jedne godine. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 tjedana.

 

Darivanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvene krvne stanice). Darivanjem 450 mL krvi darivatelj gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 do 2 mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane. Prije svakog darivanja krvi obvezno provjeravamo zdravstveno stanje darivatelja i količinu željeza u njegovoj krvi.

 

Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza. Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje davatelja. Darivanje krvi ujedno je i kontrola zdravlja darivatelja.

 
RAZLOZI PRIVREMENOG ODBIJANJA ZA DARIVANJE KRVI

Mnogo je razloga zašto osoba može biti privremeno odbijena za darivanje krvi i nije ih moguće sve nabrojiti zato ćemo Vas upoznati sa nekima, onima koji su najčešći:

• smanjen hemoglobin
• visoki ili niski krvni tlak
• lakše akutne bolesti (prehlada)
• žene za vrijeme menstruacije ili dojenja
• alkoholizirano stanje
• nakon primanja transfuzije
• nakon operativnih zahvata

Svakako, odluku o tome smijete li darovati krv ili ne donosi liječnik koji će Vas pregledati i postaviti Vam važna pitanja.
 
OD ODLUKE DO DARIVANJA

Prema definiciji koju su odredile Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe), a koja je prihvaćena u svim zemljama svijeta:


• Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu naknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davalaštvo krvi. Dobrovoljni darivatelj krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika.
• Dobrovoljni darivatelj krvi može biti svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina starosti (u iznimnim slučajevima do 70 godina), tjelesne težine proporcionalne visini (minimalno 55 kilograma), ukoliko vrijednost sistoličkog krvnog tlaka nije ispod 100mm/Hg i ne prelazi 180mm/Hg, a dijastoličkog ne smije biti ispod 60mm/Hg, niti iznad 110mm/Hg. Puls osobe ne smije biti manji od 50, niti viši od 100 otkucaja u minuti, a tjelesna temperatura ne smije prelaziti 37°C .
• Ukoliko zadovoljavate sve ove kriterije, možete pokušati darovati krv. Kada ste donijeli odluku o tome da krv želite darovati, javite se u Crveni križ ili pogledajte popis akcija gdje možete darovati krv. Kada dođete na akciju darivanja krvi, ponesite osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu ili putovnicu i samo hrabro! Prvo Vas očekuje pregled hematologa koji će provjeriti imate li dovoljno željeza u krvi. Ukoliko imate, slijedi liječnički pregled. Liječnik će Vam provjeriti vrijednosti krvnog tlaka i rad srca te obaviti kratak razgovor s Vama, koji je od velike važnosti kako bi se procijenilo Vaše zdravlje.

• Kada ste sve prošli, djelatnik Crvenog križa će Vas upisati u bazu podataka, uručiti mali znak zahvalnosti i konačno ste došli do onog najvažnijeg dijela, zbog kojeg ste došli. Smjestiti ćete se na krevet gdje će Vam tehničar uvesti iglu u krvnu žilu i time počinje proces darivanja krvi koji traje 7 do 10 minuta. Do kraja postupka, darovati ćete 450 ml krvi i time ste postali dobrovoljni darivatelj krvi, član mnogobrojne Obitelji u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Čestitamo!

ODGOVORI NA JOŠ NEKA PITANJA

Muškarci krv mogu darovati svaka 3 mjeseca, dok žene krv smiju darovati svaka 4 mjeseca. Darivanjem krvi se ne možete zaraziti AIDS-om niti drugim zaraznim bolestima. Postupkom darivanja krvi ne ugrožavate svoj život jer je materijal za uzimanje krvi u potpunosti jednokratan. Postupkom darivanja krvi nećete razviti ovisnost.

Prije darivanja važno je da ste jeli i da pijete dovoljno tekućine, koju morate unositi i nakon darivanja krvi kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu iz organizma.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ Međunarodni odbor Crvenog Križa Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca